Regres za godišnji odmor je tema koja je posebno aktuelna u sezoni odmora. Iako ga mnogi zaposlenici očekuju kao redovnu isplatu, važno je naglasiti da regres nije isto što i plata i da njegova isplata zavisi od pravnog osnova u konkretnom subjektu.
Zakon o radu FBiH uređuje pravo radnika na godišnji odmor. Prema zakonu, radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a pravo na puni godišnji odmor stiče nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod poslodavca.
Sam Zakon o radu FBiH ne propisuje regres kao opće, automatsko pravo za sve poslodavce. U praksi se pravo na regres najčešće uređuje granskim ili pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako granski kolektivni ugovor ne postoji, ova pitanja se rješavaju internim aktima poslodavca.
Zbog toga je važno razlikovati dvije stvari: naknadu plate za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i regres. Naknada plate je dio redovnog obračuna tokom odsustva, dok je regres posebna isplata koja može biti predviđena internim aktima ili kolektivnim ugovorom.
Sa poreskog aspekta, regres u FBiH ima i neoporezivi limit. Prema pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dohodak, regres se može neoporezivo isplatiti do 50% prosječne neto plaće isplaćene u FBiH u posljednja tri mjeseca prije isplate. Sve iznad tog iznosa ulazi u oporezivi dio i treba se pravilno obračunati.
Poslodavci prije isplate regresa obično provjeravaju:
- postoji li pravni osnov za isplatu,
- da li je regres definisan pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom,
- da li postoji odluka poslodavca o visini isplate,
- kakav je poreski tretman konkretne naknade.
U praksi, regres se često vezuje za korištenje godišnjeg odmora, a način isplate i visina zavise od pravila koja važe kod konkretnog poslodavca. Zbog toga je važno da obračun bude tačan, dokumentovan i usklađen sa propisima. Ako želite uredan payroll i manje administrativnih grešaka, slobodno nam se javite.